Partijsko zapošljavanje


Partijsko zapošljavanje

Postod Petrovic » 08. Feb 2016., 11:43

Partijska knjižica 'jača' od diplome

Više od 1,2 miliona ljudi učlanjeno je u neku od 12 parlamentarnih stranaka u Srbiji, a mnogi od njih tako nastoje doći do radnog mesta.

Nekad su porodice s ponosom isticale fakultetske diplome svojih članova, koje su neretko visile na zidovima porodičnih domova. Sada se na vidljiva mesta u stanovima i kancelarijama pre ističe pripadnost partiji nego stepen obrazovanja i radne kvalifikacije. Dok partijska knjižica jednima obezbeđuje egzistenciju i krči put ka uspehu u karijeri, ovi drugi, koji su uz društvenu lestvicu krenuli preko školovanja, mogu samo da se ljute i protestuju.

Takvo vrednovanje uspeha isprovociralo je mladog diplomiranog turizmologa i magistra geografije iz Niša Branimira Đurića da se, u znak protesta protiv masovnog partijskog zapošljavanja, preko novina odrekne jedne od svoje dve diplome.

"Nisam video drugu mogućnost. To je neki moj vid protesta, jer imam mnogo obrazovanih prijatelja, koji su završili medicinu, prava, ekonomiju... a sede bez posla, dok neki ljudi bez ikakvih kvalifikacija, ali uz partijsku knjižicu, dobijaju poslove. Ja aktivno tražim posao tek oko godinu dana, ali imam prijatelja sa akademskim zvanjem koji ne mogu da se zaposle duže od jedne decenije. Najgore je što se ne nazire da će se nešto promeniti i na bolje", kazao je Đurić.

Elite uživaju u 'svojoj' Srbiji, onakvoj kakvom su je napravili; njima ne trebaju pametni ljudi, koji misle svojom glavom.

Tražio je posao u školama, konkurisao u vojsci, policiji, čak i za mesto pomoćnika radnika, za koje je potrebna srednja škola, ali su mu tu tražili partijsku knjižicu jedne stranke. Nakon nekoliko pokušaja, ovaj dvadesetpetogodišnji magistar geografije odlučio je da se odrekne diplome turizmologa.

"Mladi ljudi odlaze iz Srbije jer ne žele da ih roditelji izdržavaju. U narednih mesec dana odlazim u Ameriku, jer sam dobio vizu na lutriji. Pokušaću da nostrifikujem diplomu i potrudiću se da pomognem svim mojim prijateljima koji budu hteli da napuste Srbiju i traže bolje mesto za život. Treba svi obrazovani ljudi da odu, lepo ostavimo ove kojima mogu da manipulišu i vrte mozak, pa neka onda naše elite uživaju u 'svojoj' Srbiji, onakvoj kakvom su je napravili. Njima ne trebaju pametni ljudi, koji misle svojom glavom", ogorčen je Đurić.

Doktor čuva koze

Da njegov slučaj nije usamljen govori i primer mladog lekara Danijela Stevanovića iz Vladičinog Hana, koji, zbog nemogućnosti da se zaposli - čuva koze. Bio je odličan student, diplomirao sa visokim prosekom, stažirao na klinici za pulmologiju I, pošto nije mogao da se zaposli u struci, pomaže ocu na porodičnoj farmi. Na institutima gde je volontirao kaže da su se zapošljavali lekari bez stažiranja i konkursa. Ali, i on će kao i Branimir Đurić, da karijeru gradi u inostranstvu. Pošto mu u Nemačkoj nije potrebno članstvo u partiji, jedna tamošnja klinika mu je ponudila specijalizaciju.

I pored velikih obećanja o departizaciji i profesionalizaciji državne uprave i javnog sektora, koja je vladajuća koalicija "overila" čak i u posebnom zakonu, u budžetskim institucijama i javnim preduzećima i dalje se kadruje po stranačkim pravilima.

"U novosadskom Zavodu za hitnu medicinsku pomoć se mimo saglasnosti nadležnih državnih organa i institucija zapošljavaju kadrovi, ali ne prema zakonskim kriterijumima, već po partijskoj liniji", rekao je nedavno predsednik Novog sindikata zdravstva pri Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Novom Sadu Milan Delić.

I pored velikih obećanja o departizaciji i profesionalizaciji državne uprave i javnog sektora, u budžetskim institucijama i javnim preduzećima i dalje se kadruje po stranačkim pravilima.

Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić kaže da je očigledno da je partijsko zapošljavanje jako zastupljeno u Srbiji i da nikada nisu sprovedene mere koje bi ovu pojavu svele u razumne okvire.

"Glavni problem je što uslovi i kriterijumi za zapošljavanje nisu dovoljno precizni i zato se konkursi mogu sprovesti tako da bude zaposlen željeni kandidat. Drugi faktor je što na nekim mestima nisu obavezni konkursi. Pred izbore, ili neposredno posle njih, imamo masovno zapošljavanje partijskih kadrove. Još veći problem je taj da se zapošljavaju ljudi koji uopšte nisu potrebni, što je pogotovo izraženo na lokalu u nerazvijenim mestima gde privatni sektor nije razvijen", objašnjava Nenadić.

Vladimir Radomirović, urednik antikorupcijskog portala Pištaljka, podseća na slučaj dvojice uzbunjivača iz Instituta za transfuziju krvi, koji su tom portalu dali intervju, zbog čega su pali u nemilost rukovodstva Instituta.

Dramaturzi na transfuziji

"Oni su tvrdili da se u Institut za transfuziju zapošljavaju ljudi po partijskim i rodbinskim vezama. Zapošljavani su čak dramaturzi i profesori književnosti, a nije bilo potrebe za zapošljavanjem novih ljudi. Tako nastaje mašina koja podržava rukovodstvo Instituta, koje je, opet, pod uticajem jedne vladajuće partije", kaže Radomirović.

Stoga ne čudi da broj građana Srbije učlanjenih u političke partije, barem prema onome što tvrde u strankama, konstantno raste. Podaci govore da je više od 1,2 miliona ljudi učlanjeno u neku od 12 parlamentarnih stranaka, što je u proseku svaki šesti građanin Srbije.

Najviše se omasovila vladajuća Srpska napredna stranka, u kojoj tvrde da su od izbora, u maju 2012. godine, navodno dobili oko 200.000 članova više te sada imaju oko 352.000 članova. Međutim, šanse za zaposlenje ne povećava samo članstvo u partijama. Tu je i novac. Navodno se skoro svako mesto u državnoj službi može kupiti. Cene se kreću od oko 2.000 evra za posao medicinske sestre, pa do 10.000 ili čak 15.000 evra.

Građani su preko SMS servisa poslali 643 prijave, na osnovu kojih je zaključeno da se za dobijanje radnog mesta u zdravstvu traži od 12.000 do 15.000 evra.

Udruženje građana Srbija u pokretu navelo je da su u prva četiri meseca postojanja SMS servisa za prijavu korupcije u zdravstvu građani poslali ukupno 643 prijave, na osnovu kojih je zaključeno da se za dobijanje radnog mesta u zdravstvu traži od 12.000 do 15.000 evra. I na ovu adresu Pištaljke su se obraćali građani od kojih je tražen novac da bi dobili posao.

"To su teško proverljive stvari, ali prema dojavama građana, traženo im je po nekoliko hiljada evra. To je naročito rasprostranjeno u zdravstvu i prosveti. Jedan građanin nam se žalio da su mu tražili 5.000 evra za mesto nastavnika u srednjoj školi u Leskovcu. Imali smo, takođe, žalbu Piroćanca, kome su tražili 3.000 evra za posao u lokalnoj pošti", kaže Radomirović.

Nasuprot usvojenim propisima, politički uticaj i dalje je presudan kod izbora rukovodilaca u javnom sektoru. Čak 40.000 građana mesečno prijavi se Nacionalnoj službi za zapošljavanje u nadi da će tako doći do posla.

Dobar savet posla vredi

Da su stvari otišle predaleko potvrđuje i primer sa "obuke za aktivno traženje posla" u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, gde je predavač prisutne savetovao da se učlane u stranku. Jedna od učesnica obuke je to prenela na Twitteru, a Transparentnost Srbija ju je kontaktirala i saznala da je uputstvo dato nezvanično, ali da to nije bila šala, već ozbiljan savet.

U razgovoru sa polaznicima predavač je govorio i o mehanizmima zapošljavanja, navodeći da ih poslodavci često mole da ne objavljuju javno oglas za posao, već da im pozovu desetak najboljih kandidata, jer ih, u suprotnom, zovu ljudi na visokim položajima iz policije, suda i drugih organa i urgiraju da zaposle "nekog njihovog".

"Ova priča, u čiju istinitost nemamo razloga da sumnjamo, pokazuje da od korupcije u zapošljavanju nije pošteđen ni privatni sektor: kada se do kraja naduva balon partijskog i sličnog zapošljavanja u javnom sektoru (a izgleda da je Srbija dostigla tu granicu), i radna mesta u privatnom sektoru, kao deficitarna roba, postaju meta grabljivaca iz državnih službi, onih od kojih privatnici imaju razloga da strahuju ili čija im pomoć jednog dana može zatrebati", navela je Transparentnost Srbija.

U Nacionalnoj službi za zapošljavanje predavač je prisutne savetovao da se učlane u stranku - to nije bila šala, već ozbiljan savet.

Ovaj primer odlično ilustruje odsustvo društvene odgovornosti, jer predavač savetuje mlade da prihvate da je sistem partokratije nepromenljiv. U uslovima kakvi sada vladaju u Srbiji, to je verovatno tačno, jer se, između ostalog, pokazalo da nije moguće bezbedno prijaviti korupciju na radnom mestu a da to prođe bez posledica po uzbunjivača i da nema garancija da će takav slučaj biti podrobno ispitan, a krivci kažnjeni.

"Trebalo bi da se stvari preciziraju na zakonskom nivou, da se uvedu jasne procedure. To neće sprečiti partijsko zapošljavanje, ali će ga učiniti vidljivijim i, što je važnije, omogućiće nezadovoljnima da ulažu žalbe i obaraju takva rešenja. Nemamo drugog izbora, jer sve političke partije su se oprobale na vlasti i bez izuzetka su pokazale sklonost ka partijskom zapošljavanju", ukazuje Nenadić.

Izvor: Al Jazeera
Petrovic
 
Postovi: 111
Pridružio se: 30. Avg 2012., 15:17